Ustaljeno mišljenje da madeže ne treba dirati nije točno. Zdrav madež može se odstraniti bez ikakvog rizika.
Madeži se uklanjaju iz estetskih, praktičnih i medicinskih razloga. Preporučljivo je uklanjanje madeža koji su pokazali bilo kakve promjene u smislu svrbeža, crvenila, ozljede ili promjene boje i oblika. Prije uklanjanja potreban je pregled dermatologa/dermatoskopija.
Metode uklanjanja madeža
1. KIRURŠKA EKSCIZIJA je osnovna metoda uklanjanja madeža. Madež se ukloni u cijelosti, a materijal se može poslati na patohistološku analizu. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji i traje desetak minuta. Defekt nakon kirurške ekscizije madeža zašije se kirurškim koncem i previje, a konci se vade za 6-12 dana, ovisno o lokaciji. Nakon kirurške ekscizije zaostaje manji defekt ili ožiljak na koži. Cijeljenje rane ne ovisi samo o kirurškom tretmanu i umijeću kirurga, ovisi i o lokalizaciji i veličini ekscidiranog nevusa, kvaliteti tkiva i sklonosti kože ožiljnom zarastanju.
.jpg)
2. LASERSKO UKLANJANJE MADEŽA MCL 31 Dermablate Erbium.Yag laserom inovativna je metoda koja omogućuje precizno uklanjanje kožne promjene i znatno pojednostavljuje vrijeme oporavka. Lasersko uklanjanje madeža odnosi se samo na one dobroćudne, te je prije tretmana potreban pregled dermatologa i dermatoskopija. Izvodi se u lokalnoj anesteziji, postupak nije bolan niti neugodan. Ponekad se madež ne odstrani u cijelosti, već zaostane manji dio. Ako se korijen ne ukloni i dođe do povratka madeža, učini se dorada; tretman je moguće ponoviti. U iznimnim slučajevima može se i planirati više laserskih tretmana. Nakon tretmana na koži zaostaje površinsko oštećenje što jamči najbolji estetski rezultat. Tijekom vremena oporavka ne preporučuje se izlaganje suncu, te je potrebno slijediti upute liječnika i pravilno voditi brigu o tretiranom području. Komplikacije nakon laserskog uklanjanja madeža vrlo su rijetke, a cijeljenje rane ovisi o lokalizaciji promjene i o kvaliteti kože.
3. RADIOFREKVENCIJSKO UKLANJANJE MADEŽA također se primjenjuje kod madeža koji nisu rizični. Metoda je to koja se koristi u dermatoestetske svrhe. Preporučuje se za uklanjanje manjih kupolastih madeža. Ova dermatokirurška metoda vrlo je precizna, ne zahtijeva šavi i previjanje i praktički nema komplikacija. Zahvat se vrši u lokalnoj anesteziji, nije bolan, jednostavan je i brz, a cijeljenje tkiva nakon zahvata brzo je uz minimalnu mogućnost nastanka ožiljka.
Posljednjih se desetljeća bilježi značajan porast incidencije malignog melanoma u čitavom svijetu. Najviša incidencija bilježi se u Novom Zelandu i Australiji. U Europi sjeverne zemlje imaju najveću incidenciju. Cilj ove retrospektivne studije bio je prikazati incidenciju i smrtnost kod svih bolesnika kojima je na području Osječko-baranjske županije dijagnosticiran maligni melanom u razdoblju od 2002. do 2008. godine. Posljednjih 30 godina incidencija malignih melanoma u Republici Hrvatskoj porasla je za 337%. U razdoblju od 2000. do 2006. godine u Osječko-baranjskoj županiji incidencija malignog melanoma porasla je za 13%. Incidencija melanoma raste s dobi, no u posljednje vrijeme sve se češće dijagnosticiraju u dobnoj skupini između 25-te i 40-te godine. U razdoblju od 2000. do 2008. godine smrtnost je porasla za 18%. Učestalost pojavljivanja melanoma gotovo je podjednaka u muškaraca i žena. Najčešća lokalizacija kožnog melanoma kod muškaraca je trup, a kod žena donji ekstremiteti. Melanom se u Osječko-baranjskoj županiji po učestalosti nalazi na 15. mjestu i predstavlja oko 2% svih malignih tumora. U Novom Zelandu, Australiji i zapadnoeuropskim zemljama smrtnost je smanjena, i to kao rezultat rane dijagnostike i edukacije rizičnih skupina. Nažalost, u Osječko-baranjskoj županiji, u usporedbi s ovim zemljama, smrtnost je veća iako je incidencija jednaka ili niža.(1)
Cilj ove studije je prikazati incidenciju planocelularnog karcinoma kože u Osječko-baranjskoj županiji, Istočna Hrvatska, u razdoblju od 2004 do 2009. Ovo je prvo izvješće o epidemiološkim značajkama planocelularnog karcinoma kože u ovoj regiji. U tom razdoblju registrirali smo 469 bolesnika s planocelularnim karcinomom kože, od kojih 237 žena (50,5%) i 232 muškaraca (49,5%). Dobno-standardizirana stopa (ASRW 100,000) incidencije u tom razdoblju bila je 11,8/100,000, 16,8/100,000 za muškarce i za žene 9,0/100,000. Planocelularni karcinom kože javlja se u starijih osoba najčešće nakon 70 godina. Najčešće lokalizacije su na fotoeksponiranim područjima, na primjer glava, vrat i dorsum šaka. Ove lokalizacije variraju u muškaraca i žena (kod žena 2,5 puta više u području nosa, kod muškaraca 6 puta više na uhu). Odnos između fotoeksponiranih i foto ne eksponiranih područja je 5:1. Ovi rezultati će poslužiti kao referenca za proučavanje obrazaca deskriptivne epidemiologije planocelularnog karcinoma kože u Osječko-baranjskoj županiji i široj regiji.(2)
Literatura:
1. Kraljik N, Rosso M, Šepić T, Maleš J, Vranješ Ž, Kondža G. Epidemiologic Data of Malignant Melanoma in Osijek-Baranya County (Eastern Croatia) During the Period of 2000-2008. Coll Antropol. 2010:34(suppl 2):39-43.
2. Kraljik N, Rosso M, Ageel A, Šepić T, Gmajnić R. The Incidence of Skin Squamous Cell Carcinoma in Osijek-Baranja County - An Epidemiological Study. Coll Antropol. 2011;35(suppl 2):77-80.
3. Sardana K, Chakravarty P, goel K. Optimal management of common acquired melanocytic nevi (moles): current perspectives. Clin Cosmet Investig Dermatol.2014;19:89-103.
4. Polder KD, Landau JM, Vergilis-Kalner IJ, Goldberg LH, Friedman PM, Bruce S. Laser eradication of pigmented lesions: a review. Dermatol Surg.2011;37(5):572-95.
5. Osman MAR, Kassab AN. Carbon dioxide laser versus erbium:YAG laser in treatment of epidermal verrucous nevus: a comparative randomized clinical study. J Dermatol Treat.2017;28(5):452-7.
6. Arora H, Falto-Aizpurua L, Chacon A, Griffith RD, Nouri K. Lasers for nevi: a review. Lasers Med Sci.2015;30(7):1991-2001.
