LASERSKA EPILACIJA
UKLANJANJE NEŽELJENIH DLAČICA KROZ POVIJEST
Još od vremena starih civilizacija praksa uklanjanja dlaka mijenjala se i osuvremenjavala u svrhu estetskih i društvenih potreba. Pokušaji brijanja u vrijeme pračovjeka prikazani na špiljskim crtežima svjedoče o tome da su se u to vrijeme koristili kremena sjekira, izoštreni životinjski zubi, kamen. Kasnije su žene koristile epilacijske kreme izrađene od vapna i arsena.
Nekoliko stotina godina p.n.e. Aleksandar Veliki naredio je vojnicima da uklone bradu, a njegov primjer slijedili su i Rimljani. U Rimskom Carstvu uklanjanje dlaka bilo je rezervirano samo za pripadnike visokog staleža, a uredno obrijan muškarac postao je simbol civilizacije i napretka, dok je bradati čovjek simbolizirao ropstvo i barbarizam.
Starim Egipćanima glatko tijelo bilo je standard ljepote. Žene toga doba, pa i sama Kleopatra započele su metodu uklanjanja dlaka šećerom, te napetim pamučnim nitima.
Asteci su koristili britve od vulkanskog stakla.
U ranom srednjem vijeku za žene je bilo moderno biti potpuno bez dlaka, uključujući i kosu, što im je olakšavalo nošenje velikih perika.
Za muslimane uklanjanje dlaka ima vjersku pozadinu.
Šezdesetih godina 18.st. dizajniran je prvi moderni brijač. Jean-Jasques Perret osmislio je brijač u obliku slova L s drvenim držačem koji je štitio britvicu i brijanje činio malo sigurnijim.
Godine 1884. proizvedena je prva moderna krema za depilaciju pod nazivom Poudre Subtile. Tada se na tržištu pojavljuju losioni, sapuni i kreme za brijanje.
1875.g. prvi puta je zabilježena upotreba električne energije – oftalmolog Charles Michel elektrolizom je uklanjao urasle trepavice.
1901.g. Gillette stvara jednokratni žilet dvostruke oštrice, tridesetih godina 20.st. započinje proizvodnja električnih brijaćih aparata, a šezdesetih godina omiljeno sredstvo za skidanje dlačica u žena postale su trake za depilaciju.
POVIJEST LASERSKE EPILACIJE
1963.g. Goldman i sur. prvi opisuju ozljedu folikula dlake uzrokovanu rubinskim laserom, a 1983. Oshiro i Maruyama opisuju gubitak dlaka nakon tretmana nevusa rubinskim laserom. 1983.g. Anderson i Parrish razvijaju teoriju selektivne fototermolize pomoću lasera posebnih valnih duljina i trajanja impulsa, temeljem koje se cilj može uništiti selektivno, čuvajući okolno tkivo. 1996.g. Grossman primjenjuje ovu teoriju u svrhu epilacije.
1998.g. Dierickx i sur. objavljuju rezultate studije dvogodišnjeg praćenja i prikazuju dugotrajno, trajno uklanjanje dlaka laserskom metodom. Od tada dolazi do snažnog razvoja laserske tehnologije u svrhu uklanjanja dlaka, uz istovremeno čuvanje okolnog tkiva. Danas se koristi nekoliko različiti lasera različitih valnih duljina (Ruby, Argon, Alexandrite, Diodni laser, Nd:Yag).
Lasersko uklanjanje dlaka postalo je popularno zbog visoke učinkovitosti, brzine i sigurnosti. Kao najbolja metoda trajnog uklanjanja dlačica laserska epilacija odobrena je od strane FDA (US Food and Drug Administration – Američka agencija za hranu i lijekove) 1997. godine.
MeDioStar NeXT medicinski diodni laser njemačke tvrtke Asclepion Laser Technologies nova je generacija visokoelektroenergetskih sistema za estetske tretmane. Kao zlatni standard laserske epilacije karakteriziraju ga jedinstvene specifikacije i izvanredne performanse. Opremljen je sistemom hlađenja tretiranog područja i tako osigurava veću ugodnost i sigurnost tretmana. Ovim laserom moguće je tretirati dlake i kod osoba tamnije puti, no najbolji rezultati postižu se kod osoba s tamnijom dlakom i svjetlijom puti.
ŠTO TREBA ZNATI PRIJE TRETMANA?
- prije tretmana obavezno je obaviti konzultacije s liječnikom!
- 3-4 tjedna prije tretmana tretirano područje ne depilirati voskom (samo brijati)
- dan prije tretmana tretirano područje obrijati
- mjesec dana prije tretmana kožu ne izlagati suncu, solariju, niti tretirati kremama za tamnjenje
- u prosjeku je potrebno 3-6 tretmana, što ovisi o tretiranom području, kvaliteti kože i dlake, starosnoj dobi...
- tretman je gotovo bezbolan, a u nekim područjima može se osjećati peckanje
- laserom se mogu tretirati sva područja lica i tijela, osim područja oko očiju
- nakon tretmana koža tretiranog područja može biti lagano crvena, no brzo se smiri
- potrebno je na kožu nanositi hidratantnu kremu, te slobodno prati vodom
- uništene dlačice tijekom sljedeća 2-3 tjedna polako će izlaziti
- između tretmana dlačice tretirati brijanjem
LASERSKA EPILACIJA SE NE PREPORUČA:
Trudnoća i dojenje
Epilepsija
Maligne bolesti
Neke autoimune bolesti
Aktivna infekcija herpes virusom u tretiranoj regiji
Upotreba antikoagulanasa
Bolesti koje se mogu stimulirati svjetlošću
NAJČEŠĆE NUSPOJAVE LASERSKE EPILACIJE:
Iritacija kože (crvenilo, bolnost, oticanje tkiva)
Promjena pigmenta, uglavnom privremeno
Perutanje, ljuštenje, rane ili druge promjene u teksturi kože
JOŠ NEŠTO...
Dlake prolaze kroz 3 faze razvoja: 1. faza rasta, 2. faza regresije, 3. faza mirovanja. Neovisno jedna o drugoj one sazrijevaju i putuju različitim brzinama prema površini kože. Kako laserska zraka djeluje i uništava samo dlaku u fazi rasta, potrebno provesti više tretmana kako bi se sve dlake uništile. Lasersku energiju upija pigment melanin iz korijena dlake, transformira je u toplinu koja uništava folikul, uz to čuvajući okolno tkivo. Laserskom epilacijom najčešće nije moguće postići stopostotni uspjeh u trajnosti, no kreće se oko 90%. Postoji i određeni, mali broj pacijenata (1%) koji ne reagiraju na laserski tretman. Neke dlačice mogu biti otporne na laserski tretman te ponovno izrasti, ali tanje i svjetlije.
Laserskom epilacijom ne postiže se samo estetski efekt, već postoji i medicinska indikacija: problem uraslih dlačica, te česti upalni procesi u folikulu dlake.
Uspjeh tretmana ovisi o broju dlaka u fazi rasta, debljini i jačini dlake, dubini korijena dlake, tretiranom području, količini pigmenta u dlaci i koži, regiji koja se tretira, dobi, hormonskom statusu, upotrebi pojedinih lijekova, no najviše ovisi o kvalitetnoj opremi i stručnosti liječnika.
Literatura:
1. Goldman L, Blaney DJ, Kindel DJ Jr, Richfield D, Franke EK: Pathology of the effect of the laser beam on the skin. Nature 1963;197:912– 14.
2. Oshiro T, Maruyama Y. The ruby and argon lasers in the treatment of naevi. Ann Acad Med Singapore 1983;12:338-95.
3. Anderson RR, Parish JA. Selective photothermolysis: precise microsurgery by selective absorption of pulsed radiation. Science 1983;220:524-7.
4. Grossman MC, Dierickx C, Farinelli W et al: Damage to hair follicles by normal-mode ruby laser pulses. J Am Acad Dermatol 1996;35:889-94.
5. Dierickx CC, Grossman MC, Farinelli WA, et al. Permanent hair removal by normal-mode ruby laser. Arch Dermatol 1998;134: 837-42.
6. Harper’s Bazaar, 1908-1934. The January-December, 1912; January-December, 1923; January-June, 1927.
7. Hair or Bare?: The History of American Women and Hair Removal, 1914-1934 Kirsten Hansen Senior Thesis in American Studies Barnard College, Columbia University Thesis Advisor: Professor Rosenberg 18 April 2007.
