Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog porasta pojavnosti malignog melanoma širom svijeta. Najveća učestalost zabilježena je na Novom Zelandu i u Australiji, a u Europi najveća učestalost je u skandinavskim zemljama. U tim zemljama kao rezultat rane dijagnostike i edukacije rizičnih skupina smrtnost je značajno smanjena. Melanom je bolest koja je izlječiva ako se otkrije u ranom stadiju.
Pojavnost melanoma raste s godinama, prosječna dob je 61 godinu, no u posljednjim desetljećima melanom se sve češće dijagnosticira kod ljudi u dobi od 25 do 40 godina.
Više je čimbenika rizika koji utječu na razvoj melanoma:
- prekomjerno izlaganje UV zračenju, posebno kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu i opekline
- odlazak u solarije (posebno kod žena mlađe dobi; izlaganje solariju prije 35. godine života povećava rizik za nastanak melanoma za 75%)
- svjetliji fototipovi kože (crvenokose osobe s pjegama, svijetla boja očiju)
- osobe s većim brojem nevusa
- maligni melanom u obiteljskoj anamnezi (genetska predispozicija - povećava rizik od melanoma do 8 puta)
- oslabljen imunitet
- displastični i veliki kongenitalni nevusi
- melanom u osobnoj anamnezi (povećava rizik od nastanka novog primarnog melanoma 7%)
Većina melanoma nastaje kao nova lezija na koži, no značajan udio (25-40%) nastaje iz već postojećih nevusa. Smatra se da na nastanak melanoma ne utječu ozljede nevusa, kao ni nepotpuno uklanjanje nevusa. Prognoza melanoma ovisi o kliničkom stadiju bolesti, dubini invazije i lokalizaciji. Nakon kirurške ekscizije daljnje liječenje ovisi upravo o navedenim čimbenicima.
Ranim otkrivanjem i liječenjem smrtnost od ove teške bolesti može se znatno smanjiti. Ako se bolest otkrije u ranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi preko 90%, dok u kasnijim stadijima petogodišnje preživljenje iznosi oko 20%.
Liječenje bolesnika s uznapredovalim stadijem melanoma posljednjih je godina uznapredovalo; korištenjem novih ciljanih lijekova i imunoterapije preživljavanje bolesnika sve je duže i rezultati liječenja su bolji. No unatoč tomu, prevencija i rano otkrivanje bolesti najvažniji su čimbenici za prognozu bolesti i ishod liječenja.
Najvažnije mjere za prevenciju melanoma
- izbjegavanje direktnog izlaganja UV zračenju (poglavito između 10 i 17 sati)
- posebna zaštita djece od UV zračenja
- pravilno korištenje sredstva za zaštitu od UVA i UVB zračenja
- preventivni pregled dermatologa (posebno rizične skupine)
- samopregled (svaku sumnjivu promjenu treba pregledati i liječnik)
- edukacija
- profilaktička ekscizija nevusa na dlanovima i stopalima, nevusa koji su promijenili boju, oblik, pigmentaciju, veličinu ili krvare
U razvijenim zemljama svijest o ranom otkrivanju melanoma je široko rasprostranjena, no prema medicinskim istraživanjima situacija kod nas je nešto lošija, što rezultira kasnim otkrivanjem i lošijim rezultatima liječenja. Melanom je značajan javnozdravstveni problem i od velike je važnosti da se uspostavi suradnja svih društvenih sektora; od vrtića, škola, sportskih i rekreativnih institucija, radnih zajednica i lokalnih vlasti sa zdravstvenim djelatnicima u svrhu edukacije s fokusom na prevenciji i ranom otkrivanju kako melanoma, tako i drugih kožnih zloćudnih bolesti. Preventivne preglede i javnozdravstvene programe u cilju prevencije melanoma, odnosno otkrivanja ove bolesti u ranom stadiju, potrebno je provoditi sustavno i trajno.
Literatura:
1. Kraljik N, Rosso M, Šepić T, Maleš J, Vranješ Ž, Kondža G. Epidemiologic Data of Malignant Melanoma in Osijek-Baranya County (Eastern Croatia) During the Period of 2000-2008. Coll Antropol. 2010:34(suppl 2):39-43.
2. Tripp MK, Watson M, Balk SJ, Swetter SM, Gershenwald JE. State of the Science on Prevention and Screening to Reduce Melanoma Incidence and Mortality: The Time is Now.CA Cancer J Clin.2016;66(6):460-80.
